Ove je godine državna olimpijada iz hrvatskoga jezika i književnosti

 održana u gradu Brăili.

            Podsjetimo naše čitatelje o važnosti ovoga grada o kojem je većina nas čula i naučila na satovima iz zemljopisa. Središte je županije Brăila  i jedan od deset najvećih gradova u Rumunjskoj.

            Iako je početkom devedesetih godina Brăila brojala nešto više od dvjesto tisuća stanovnika, sada ih znatno manje, jasno zbog masovnog odlaska na rad u inozemstvo. Tu je najveća dunavska luka u ovom dijelu Rumunjske, Munteniji. Nakon teških razaranja u Rusko–turskome ratu 1828. godine,  grad je obnovljen s ulicama koje su se koncentrično kreću od središta prema van. Prvo naselje na području današnjega grada spominje se 1350. godine pod imenom Drinago. Krajem 15. stoljeća i početkom sljedećeg stoljeća, Brăila je bio važan trgovački i obrtnički centar. Tu je nekada bila jedina burza žitarica u Europi.

            Brăila je doživjela najveći procvat u 19. i početkom 20. stoljeća kada je bila jedna od najvažnijih luka na Dunavu.  Brăila je bila “granica” između Istoka i Zapada. To je bilo mjesto gdje su stizali proizvodi s brodova iz crnomorskih luka i sa Sredozemmnog mora, zahvaljujući njemačkim i poljskim trgovcima.

            Kaže se da se u Brăili ne možeš izgubiti, jer svi glavni putevi dolaze i odlaze prema Dunavu. Grad je prepun starih impresivnih zgrada kao dokaz nekadašnjeg bogatstva i gospodarske važnosti. Posebno se ističe Palača poljoprivrede (Palatul Agriculturii) i veći broj velebnih crkava. Među njima upečatljivo djeluje pravoslavna crkva Bogojavljenja, poznata i kao Grčka crkva. Postoji i prekrasna katolička crkva, posvećena Uznesenju blažene Djevice Marije. Naime, u 19. stoljeću ovdje se nastanjuju talijanksi trgovci i industrijalci, a kasnije i austrijski i mađarski industrijalci i tako nastaje važna katolička zajednica u ovom gradu.

            Iz gore navedenog vidimo da su nači učenici imali prilike upoznati ovaj vrlo važan grad i luku na Dunavu. Također su imali prilike vidjeti i upoznati zajednicu Lipovljanskih Rusa i njihove učenike i mlade, koji su njima u čast priredili kratak program s pjesmama i plesom u sjedištu njihove zajednice u Brăili, obzirom da se državna olimpijada iz hrvatskoga materinskog jezika održava zajedno s državnom olimpijadom iz ruskoga materinskog jezika.

            Sama olimpijada hrvatskog jezika sastojala se od pismenog rada, kao i do sada. Posebno se ocjenjivala originalnost i kreativnost učenika, njihov osobni doprinos u pisanju eseja i sastava. I dalje nas zabrinjava, kao manjinu, jako mali broj mjesta za sudjelovanje naših učenika na ovom državnom natjecanju, iako je ove godine umjesto deset učenika sudjelovalo trinaest. I dalje ostaju samo kao lijepa uspomena godine kada je na državnu olimpijadu odlazilo više od tridesetak učenika. To su ujedno bile i godine kada je razina poznavanja hrvatskoga jezika i književnosti bila na odličnoj razini. Nadamo se da to neće ostati samo kao povijesni podatak, već da će doći do poboljšanja.

            Niže su prikazane tabele s dobivenim nagradama, tako da nama preostaje  čestitati svim sudionicima, a pogotovo onima koji su polučili najbolje rezultate Zahvale i čestitke idu i profesorima koji su pripremali učenike: prof. Marijanu B. Lukačeli, prof. Marijanu Ghe. Lukačeli, prof. Mariji Dogaru, prof. Alini Mistoiu  i gospođi nastavnici koja je pratila učenike, učiteljica Ana Filca. Zahvaljujemo ZHR-u na osiguranom prijevozu i rumunjskom ministarstvu  školstva na poklonima.

            Veliko hvala Nj.E.g.Davoru Vidišu, veleposlaniku Republike Hrvatske u Bukureštu, jer je ove godine sudjelovao na svečanosti završetka olimpijade i uručivanja nagrada te ovaj važan trenutak učinio još svečanijim. Zahvaljujemo na poklonima za učenike i nastavnike.

            Vidimo se sljedeće godine!

Maria Laţchici