Arhiva articole Hrvatska grancica Evenimente Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor |
RAZGOVOR S AMBASADOROM R. HRVATSKE U RUMUNJSKOJ, NJ. EKSC. DR. DAVOR VIDIŠ |
joi, 12 ianuarie 2017 | |
Veleposlanik R. Hrvatske u Bukureštu, Nj. Ekscelencija
dr. Davor Vidiš,
boravio je 4. i 5. prosinca u radnom posjetu u karaševskoj
zajednici.
U
pratnji uvaženog gosta bila je gđa. Kitica Slade Pavičić, prvi tajnik hrvatske
ambasade.
U
sklopu radnog posjeta, dr. Davor Vidiš se sastao s predsjednikom ZHR-a,
općinskim dužnosnicima, župnicima karaševskih župa te posjetio neke glavne
institucije u mjestima gdje žive karaševski Hrvati.
„Migracija
prema zapadnim državama problem je koji pogađa ne samo hrvatsku zajednicu s
ovog prostora nego i cijelu Rumunjsku“, rekao je dr. Davor Vidiš u intervjuu za
našu publikaciji. Kada je riječ o odnosima između Rumunjske i Hrvatske,
Veleposlanik Vidiš smatra kako su oni „odlični na političkoj i bilateralnoj
razini, na ekonomskom nivou postoji ogroman potencijal i uvijek ima mjesta za
bolje, a moj je zadatak da ih poboljšam“. Kada je u pitanju karaševska
zajednica i njezina budućnost na ovim prostorima, Nj. Ekscelencija nam je,
između ostalog, rekao: „Vi ste jedan mali dragulj, vrijedni ste velike pažnje,
vi ste zajednica vrijednih, čestitih i marljivih ljudi... Međutim, nalazimo se
danas u krucijalnom trenutku, suočeni s problemima koji neminovno donosi ovo
novo vrijeme i ovaj novi način života, nalazimo se u trenutku odluke, kad će se
zajednica dugoročno opredijeliti“.
Vaši posjeti karaševskoj zajednici dokaz su velikog interesa
diplomatske misije Hrvatske u Bukureštu za hrvatsku manjinu s ovih prostora. U
samo godini dana već ste nekoliko puta
posjetili hrvatsku zajednicu, a prije toga ste bili diplomat i u drugim
državama iz Europe gdje žive hrvatske zajednice. Vaša Ekscelencijo, kakva je
hrvatska zajednica iz Rumunjske, koji ste dojam stekli, kakva je ona u
usporedbi s drugim hrvatskim zajednicama koje ste bolje upoznali?
Prije
svega hvala za vaš interes za razgovor sa mnom i hvala na ovoj konstataciji da
sam ja već nekoliko puta ovdje. Ja sam naime obećao čelnicima vaše zajednice
kad sam prvi put bio u posjetu Karaševu da ću ovdje dolaziti češće. Kad kažete
briga za Hrvate to nije samo dio našega posla, to je nama ustavna kategorija
jer mi, kao R. Hrvatska, imamo u Ustavu kategoriju da moramo brinuti za Hrvate
izvan Hrvatske. Međutim, to nije samo to, nije nešto što je meni samo obaveza.
Meni je užitak biti ovdje i posjetiti hrvatsku manjinu koja traje šest, sedam
stoljeća i čovjek se osjeća ponosan doći u sredinu zajednice koja je opstala
toliko dugo godina uz svoju vjeru, svoj identitet i sačuvala svoj jezik, što je
meni fascinantno. Pitali ste me za razliku između zajednice rumunjskih Hrvata i
zajednica Hrvata iz drugih država gdje sam ja služio. Ono što je interesantno
je da ovdje država poštuje hrvatsku zajednicu i ja sam bio u državama gdje su
hrvatske zajednice nažalost imale prije svega problema od vlastite države u
ostvarivanju svojih prava. Ovdje, da tako kažem, država nije problem, država
pomaže u okviru svojih mogućnosti. Ono što ja prepoznam kao problem je problem
ne samo hrvatske zajednice nego i cijele Rumunjske, a to je ta migracija prema
zapadnim državama zbog gospodarskih razloga i to se osjeti ovdje. Sad kad sam
se vozio autom vidio sam nekoliko austrijskih tablica na autima, znači ljudi,
zbog boljeg života i jednostavno zbog nedostatka posla, idu u zapadne države i
prije svega Austriju i to je na neki način problem. Naravno, svaka zajednica
ma-njinska je kao u obitelji. U obitelji ima i situacija gdje se ne slažu svi
oko istih pitanja i to je ono gdje bi se moglo na neki način malo bolje. Mora
se raditi na koheziji, da zajednica bude malo složnija ali doći će to s vremenom,
ja se nadam.
Odnosi
dviju zemalja su tradicionalno dobri, prijateljski, nema otvorenih pitanja
između Hrvatske i Rumunjske. Osim toga, rumunjska država preko svojih
institucija dosta pomaže opstanku hrvatske manjine na ovim prostorima, isto kao
što, naravno, pomaže i svim ostalim manjinama. Što nam možete reći o tim
odnosima, posebice o odnosima na ekonomskom planu gdje uvijek ima mjesta za
unapređenje.
Ako
pratite situaciju po Europi vidite da je jedan val populizma obuhvatio naš
kontinent. To je u neku ruku posljedica ovog migrantskog vala, a nešto su se i
nacije, i narodi, i Vlade nekako stisli u sebe i svi se drže nekako zatvoreniji
nego što je bila prava izvorna europska ideja, koja je nastala prije
četrdesetak, pedesetak godina. Međutim, što je interesantno ovdje je da zapravo
i Hrvatska i Rumunjska imaju slične vlade, proeuropske, prozapadne, za
transatlantsku suradnju. Dakle, Hrvatska i Rumunjska imaju podudarne vanjske
politike i sličan pogled na Europu, a čak i u tom nekakvom integracijskom
smislu smo otprilike negdje isti, mi smo u čekaonici i za Euro i za Schengen.
Znači tu smo slični i jako puno tih iskustava možemo međusobno dijeliti. Mi
jako cije-nimo činjenicu što je predsjednik Johannis za jedan od svojih prvih
posjeta u inozemstvo odabrao Hrvatsku, ja se nadam da će mu predsjednica
Kolinda Grabar- Kitarović to iduće godine uzvratiti. Što se tiče odnosa, odnosi
su dobri, ono što bih ja htio je da su frekventniji i sadržajniji, da ti odnosi
nisu samo u Bruxellesu nego da će više biti i bilateral-no aktivni. Naravno, mi
smo u Hrvatskoj imali u godini dana dva izbora, sada slijede izbori u
Rumunjskoj. Poslije toga, kad se obje vlade stabiliziraju, mogu predvidjeti s velikom izvješnošću da će
odnosi biti frekventniji, da će se više posjeta događati. Što se tiče
gospodarstva, tu ste me na neki način dobro uboli jer to je dobro pitanje, tu
stvarno ima puno potencijala. Rumunjska je jedna država s ogromnim gospodarskim
potencijalima, najveća država u ovom dijelu Europe, a dobri poslovni odnosi se
mogu stvarati na razne načine. Ja želim poticati te odnose i nadam se da ćemo
tijekom posjeta predsjednice napraviti gospodarski forum u Bukureštu, kako bi
direktno neke grane ekonomije, odnosno gospodarstva, doveli u kontakt. Recimo,
vi ste zainteresirani ovdje za izgradnju autocesta što smo mi napravili, onda
vi imate dosta jaku auto industriju, kod nas ima potencijala za dijelove auto
industrije. Ja sam izvukao par primjera, dakle potencijala ima puno i moramo ga
iskoristiti.
Jučer ste najavili posjet predsjednice Kolinde Grabar Kitarović
Rumunjskoj i našoj zajednici. Iz tog aspekta, mi smo bez ikakve dvojbe
favorizirani u odnosu na sve ostale manjine iz Rumunjske jer koja se zajednica
može pohvaliti s takvim velikim interesom svojih najvećih dužnosnika kao što se
možemo pohvaliti mi. Bio je najprije predsjednik Mesić, zatim premijer Sanader,
onda predsjednik Josipović, kardinal Božanić, predsjednik Sabora Josip Leko, i
ne na kraju Vaši posjeti, Ekscelencijo. Što nam možete reći o tome, o tako velikom
interesu Hrvatske za jednu svoju manjinu?
Vraćamo
se na početak našeg razgovora, vi ste jedan mali dragulj, jedna mala zajednica
koja je ovdje opstala dugo, dugo godina. Vi ste vrijedni velike pažnje, to je
zaista uspjeh, ostanak i opstanak tako dugo ovdje uz sve silne migracije i
ratove koji su se zadnjih stoljeća zbivali. Mi imamo nekoliko takvih malih
zajednica, imamo jednu vrlu malu zajednicu na Kosovu, u Janjevu, imamo jednu
malu zajednicu u Boki Kotarskoj, tako da hrvatski dužnosnici imaju veliki
respekt prema vama. Najmanje što možemo učiniti je da vas redovno posjećujemo,
da u okviru naših mogućnosti financijski pomažemo, da pokrenemo projekte prije
svega, one projekte koji rade na očuvanju vašeg nacionalnog identiteta, odnosno
našeg nacionalnog identiteta. Tako da normalno da smo zainteresirani za ovu
zajednicu da opstane, a i našim dužnosnicima je drago doći ovdje i vidjeti vas
koji ste opstali tako dugo.
Mi smo štitili stoljećima naše etničko biće i u tim davnim
teškim vremenima nismo ostavili zaboravu ono što je naše. Sada su nastupila
nova vremena, a nova vremena impliciraju nov način života, što pretpostavlja
nove probleme za opstanak naše manjine. Mi imamo danas izgrađene institucije,
imamo škole na hrvatskom jeziku, no unatoč tome se u zadnjim decenijama
suočavamo s problemima drugačijeg karaktera, a to su migracije ljudi, odlazak
naših ljudi u zapadne države zbog posla, što ste Vi malo prije i spomenuli, sve
manji broj djece, stanovništvo hrvatskog porijekla je skoro prepolovljeno. Koje
su naše perspektive za opstanak, smješi li nam se svjetla budućnost?
Jako
mi je drago da ste me to pitali i zato što mislim da je sada vrlo, vrlo
specifičan trenutak. To vam govorim iz vlastitog iskustva, malo prije sam
spomenuo zajednicu Hrvata u Janjevu na Kosovu, koja je 1991., po prvim
privremenim rezultatima, imala 6.600 da bi ih sad bilo negdje oko 200. Zašto
vam to govorim? Zato što je vrlo važan trenutak sada. Ja mislim da je zajednica
u jednom trenutku odluke kako će to biti dalje. Ta odluka nije samo na
zajednici jer ako ova država, koja ima dobru perspektivu, brzo dođe s nekim
dobrim plaćama vama se više neće isplatiti otići u druge države. Ako se ovdje
gospodarstvo razvije, ako se otkriju potencijale ove županije, mislim da bi
bilo prostora da ljudi nađu ovdje svoj smisao ostanka i opstanka. Nije lako
otići vani. Tim ljudima koji su otišli vani nije lako. Kad isčupate biljku iz
korijena i posadite je negdje drugdje, niste sigurni kako će ona rasti. Ne znam
da li je to sreća ali govorim iz vlastitog iskustva. Evo, ja sam u zadnjih 25
godina živio u 6-7 država, što sam dalje od države to mi je Hrvatska draža.
Prema tome, znam da tim ljudima nije lako, a s druge strane ti ljudi moraju
živjeti i jesti, tako da ih ja razumjem. Ono što mi možemo i vi možete kao zajednica činiti jest da budete složni i
jasni u idejama koje imate da opstanete ovdje; sad je trenutak kad će se
zajednica dugoročno opredijeliti. Naravno, ljudi trebaju živjeti svaki dan,
ponavljam, djeca trebaju hranu, odjeću, novi su izazovi. Vi ste sami rekli. Da
ne govorimo i o komunikacijskim tehnologijama, sve je danas dostupno. Možda će
se isplatiti danas-sutra, za nekoliko godina, više ostati ovdje nego otići van.
Mali poticaj nam treba. Ono što mi moramo učiniti jest da nađemo gospodarsku
bazu, da vidimo nekoliko projekata jer ako se ovdje otvori jedan pogon i bude
recimo 50 do 100 plaća, to će mjesto osjetiti. Ja se toplo nadam da ova
zajednica, sad kad je krucijalni trenutak, neće doći na onu razinu kad je teško
obnovljiva. Posebno ako je toliko dugo opstajala, mislim da ne bi bilo razloga
da izgubimo samo tako. Kad sam prvi put došao ovdje, u zajednicu čestitih,
vrijednih i marljivih ljudi, - to se odmah osjetilo, rekao sam da ću često
dolaziti i probati učiniti sve da se zajednici pomogne. Tako da je meni to
drago, i kažem: ono što je u našoj moći, mi ćemo učiniti. Vi nam pomognite,
prije svega sebi, pa time i nama, i ja se nadam da bi zajednica u jednom
trenutku, kad se sve okolnosti promjene, mogla imati lijepu budućnost.
Ivan
Dobra
|