Hrvatska grancica Obiceiuri si traditia|
Arhiva articole Hrvatska grancica Obiceiuri si traditia |
| Preko 700 pripadnika nacionalnih manjina na Festivalu “Proetnica” u Sighisoari |
| joi, 31 august 2017 | |
U četvrtak 17. kolovoza 2017. godine započela je u srednjovjekovnoj Sighișoari XV. edicija festivala Proetnica, događaj koji je okupio preko 700 pripadnika svih nacionalnih manjina iz Rumunj-ske. Proetnica je od svojih samih početaka iz 2000. godine postala vrijedna tradicija narodnog rumunj-skog pejsaža, najvažnija kulturalna manifestacija svih etničkih manjina iz ovoga prostora i jedan od najvećih festivala ovakve vrste u ovom dijelu europe, svetko-vina promicanja interkulturalnog dijaloga i kulturalne raznolikosti. Festival pridonosi učvršćivanju kultu-ralnog mira u jednom pluralističkom i demokratskom društvu i promovira Rumunjsku kao državu gdje se zaštita prava nacionalnih manjina nalazi na najvišoj razini. Proetnicu je organiziralo društvo Odgojni Centar za Mlade iz Sighișoare, a Odjel za međuetničke odnose Rumunjske vlade, Županijsko vijeće županije Mureș i grad Sighișoara su osigurali financijska sredstva za odvijanje cjelokupnog programa Festivala.
„Čast mi je sudjelovati na XV. izdanju interkulturalnog festivala Proetnica. Ne vjerujem da se ovaj Festival mogao odviti na nekom drugom mjestu bolje nego ovdje, u Sighișoari, u multikulturalnom gradu gdje stotinama godina zajedno žive Rumunji, Mađari, Romi, Nijemci i pripadnici drugih manjina. Zato smatram da je ovaj Festival organiziran u mjestu koji mu pripada, zato vjerujem da je naš srednjovjekovni grad najpozvaniji da organizira Proetnicu”, poručio je na otvaranju kulturalne manifestacije Lucian Goga, župan županije Mureș. Volker Reiter, izvršni ravnatelj Proetnice, zahvalio je mjesnim vlastima i predstavniku Ministarstva Kulture na podršci, a zatim je naglasio kako “ova proslava je više nego festival etnija, festival nacionalnih manjina, ovdje je mjesto gdje se promiče interkulturalni dijalog i, sljedom toga, većinski narod iz Rumunj-ske je integralni dio manifestacije. Želimo da osjetite mirnodopsku atmosferu, harmonijsku i konstruktivnu, a istodobno, neovisno o onome što svatko osjeća, idemo ka zajedničkom biću, idemo prema zajednici. Ovaj festival izravno pridonosi stabilnosti rumunjske države, koja štiti nacionalne manjine i ohrabruje interkulturalni dijalog”. Za vrijeme četverodnevnog festivala prikazani su mnogobrojni umjetnički spektakli i filmske projekcije s tematikom interkultu-ralnog dijaloga. U srednjovjekovnoj tvrđavi organiziran je sajam umjetnosti i zanata, gdje su vješti ma-njinski obrtnici izrađivali tradicionalne uporabne i ukrasne predmete iznimne vrednosti. Jedna izložba likovnih umjetnosti prikazivala je mnogobrojnoj publici djela suvremenih umjetnika pripadnika nacionalnih manjina, a svaki dan festivala je bio okončan raznim koncertima rumunjskih umjetnika i formacija. I karaševski folklor odjeknuo je na festivalskoj sceni srednjovjekovne Sighişoare u cijelom svom sjaju, karaševska tradicionalna nošnja, stare popijevke i plesovi prikazani su na najbolji mogući način za vrijeme nastupa „Karaševske zore“, kulturno-umjetničke formacije Zajedništva Hrvata. Folklorna formacija iz Karaševa je inače sudjelovala na svim edicijama kulturalne manifestacije etničkih manjina iz Sighișoare, od samih početaka festivala iz 2000. godine pa sve do ovog zadnjeg izdanja. Ivan Dobra |