Večernjom Svetom misom na vanjskom oltaru župne crkve u Međugorju započeo je 1. kolovoza 28. međunarodni molitveni susret mladih „Mladifest“, koji je pod geslom „Da naša ljubav sve više raste“ okupio skupine mladih vjernika iz 61 zemlje svijeta.

Riječima “dobro došli kući” i “dobro došli Majci”, dobrodošlicu je mladima okupljenim na čast Kraljici Mira poželio fra Marinko Šakota, župnik župe sv. Jakova iz Međugorja. Više od 50.000 mladih vjernika iz cijeloga svijeta sudjelovalo je na ovogodišnjem međugorskom festivalu molitve, radosti, zajedništva i slavlje-nja Boga. Oni su se na svečanom otvaranju festivala predstavili na svom jeziku i isto na svom jeziku su prenijeli svoje poruke ljubavi i mira. U mnoštvu vjernika koji su prisustvovali Svetim misama vijorile su se i rumunjske zastave, a na Mladifestu je bila prisutna i skupina vjernika iz karaševskih sela kojoj je Zajedništvo Hrvata osigurao prijevoz na festival. Svaka zemlja predstavljena na međugorskom festivalu donijela je sa sobom svoju kulturu, posebnost i čar molitve, prisutni mladi vjernici su na najbolji način pokazali ljepotu suživota koja doprinosi miru između ljudi. Ni velike vrićine na vrelom hercegovačkom kamenu nisu ih spriječile da otvore svoja srca i dožive radost, ljubav i mir u sebi.

Kao i ranijih godina sudionici Mladifesta imali su priliku tijekom susreta sudjelovati u zajedničkom molitvenom programu, poslušati svjedočanstva, sudjelovati u procesiji kroz mjesto, pisati svoje molitve i želje na velikom platnu i biti dio brižno osmišljenog ovogodišnjeg programa molitvenog susreta.

Svetu misu otvaranja 1. kolovoza predslavio je fra Augustin Čordaš, a propovijedao je dr. fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. Predvoditelji misnih slavlja idućih dana bili su mladomisnici fra Alen Pajić, fra Emanuel Josić, fra Julijan Madžar, fra Zvonimir Pavičić, a prigodne su homilije uputili fra Danko Perutina, kardinal Ernest Simoni-Troshani iz Albanije, duhovnik zajednice Cenacolo don Ivan Filipović, te fra Franjo Dušaj. Najveći broj koncelebranata bio je u petak 4. kolovoza, kada je na misnom slavlju koncelebriralo 512 svećenika. U utorak je koncelebriralo 460 svećenika, u srijedu 504, četvrtak 507, te u subotu 454 svećenika. Svećenici iz svih zemalja svijeta veliki su dio dana bili na raspolaganju mladima za sakrament pomirenja. Gospin Veliča su sa okupljenima svaku večer molili međugorski vidioci Ivan Dragićević i Marija Pavlović-Lunnetti. U srijedu 2. kolovoza mladi su uz Brdo ukazanja od 6 sati ujutro molili radosna otajstva krunice. U četvrtak 3. kolovoza nakon večernje svete mise održana je u prostoru ispred vanjskog oltara procesija s Gospinim kipom koji su nosili mladi iz Švicarske. Mladi su predstavnici iz svake zemlje išli iza Gospina kipa, a pobožnost je završena kratkim euharistijskim klanjanjem i blagoslovom s Presvetim. Trag je ovoga hoda bio u simboličnom obliku srca, kako nas i Gospa uči moliti, vodeći nas Gospodinu. Događaje Festivala glazbom i pjesmom pratio je Međunarodni zbor i orkestar pod ravnanjem prof. Damira Bunoze, a u njemu su bili mladi iz 23 zemlje. Međugorski Festival je simultano prevođen na osamnaest jezika, a izravno su ga prenosile mnoge radiopostaje i internetski portali. Međunarodni molitveni susret mladih trajao je do nedjelje 6. kolovoza kad je u 5 sati ujutro fra. Marinko Šakota predslavio Svetu misu zahvalnicu na Križevcu, brdu iznad Međugorja na kojem su župljani još 1934. godine podigli 8,56 visok križ na kojemu stoji natpis „Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskoga roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godišnjice Muke Isusove“. Na brdu Križevac više stotina tisuća ljudi svake godine bosi obavljuju pobožnost Križnjeg puta strmim obroncima po oštrom kamenju, mjestimice gotovo izglačanom od svakodnevnog hodanja.

Izaslanik pape Franje: Prva ukazanja bit će priznata,

teško da bi šestoro vidjelaca lagalo 36 godina

Posebni papin izaslanik za Međugorje, nadbiskup varšavsko-praški mons. Henryk Hoser izjavio je za poljsku Katoličku informativnu agenciju (KAI) da će Sveti Otac najvjerojatnije do kraja godine priznati prva Gospina ukazanja u Međugorju.

“Sve ukazuje na to da će ukazanja biti priznata, možda već ove godine. Ne zaboravimo da je Kongregacija za nauk vjere predala cijelu dokumentaciju Državnom tajništvu Svete Stolice koje sada radi na tome”, rekao je nadbiskup Hoser kojega je papa Franjo proljetos imenovao za posebnog izaslanika za pastoralnu skrb u Međugorju.

Pritom je pojasnio kako je “moguće priznanje prvih sedam ukazanja, onako kako je to predložila komisija kardinala Carmilla Ruinija”.

Po medijskim navodima, povjerenstvo koje je imenovao bivši papa Benedikt XVI. je nakon višegodišnjeg rada utvrdilo kako ne postoje sumnje u vjerodostojnost Gospinih ukazanja u prvim danima 1981. godine, no istodobno je izrazilo rezerve prema kasnijim ukazanjima Blažene Djevice Marije koju u Međugorju nazivaju Kraljicom mira.

“Teško da se može dogoditi drukčija odluka jer je nemoguće da bi šestoro vidjelaca lagalo 36 godina. To što govore je smisleno”, rekao je nadbiskup koji se tijekom boravka u Međugorju susreo i s nekima od vidjelaca.

Na pitanje novinara što misli o argumentima protiv ukazanja po kojima su ona previše “osobna” te da Marija u njima “previše priča”, Hoser je odgo-vorio: “Sveta Faustina je svakodnevno razgovarala s Isusom i to niz godina. To ne bi trebao biti problem. Naravno, treba biti oprezan glede svakog aspekta, kao i mogućnosti psiholoških problema kod vidjelaca. Ali, njih su detaljno pregledali specijalisti, psihijatri i psiholozi. Nema tamo nikakvih bolesti. To je zdrava mladež iz zdravih obitelji. Danas svi žive u brakovima koji su stabilni, niti jedno od njih nije prošlo kroz krizu vjere”, poručio je poljski nadbiskup.

Nadbiskup varšavsko-praški je pozvao sve vjernike da pohode Međugorje i tako se duhovno obnove. “Svakako bih to preporučio. Rekao bih kako je to hodočašće duhovne promjene, obraćenja, jačanja u vjeri – to sve možete tamo iskusiti”.

Po tvrdnjama tada šestero mladih, Gospa se prvi put ukazala 24. lipnja 1981. na Podbrdu kod Međugorja. Od tada do danas im se, tvrde, stalno ukazuje. Sveta Stolica imenovala je posebno povjerenstvo 2010. godine koje je ispitivalo autentičnost ukazanja Blažene djevice Marije. To je povjerenstvo dostavilo svoje nalaze Kongregaciji za nauk vjere koje ih je proslijedilo Državnom tajništvu Svete Stolice te se sada očekuje očitovanje pape Franje.

Ivan Dobra