15. siječnja obilježava se 170. obljetnica rođenja velikog pjesnika Mihaia Eminescua, koji je umro 15. lipnja 1889. u 39. godini života.

     Pravi fenomen u rumunjskoj poeziji, Mihai Eminescu stvorio je istinska umjetnička djela koja nas i sada iznenađuju svojom prirodnošću i osjetljivošću. Rođen je kao Mihaj Eminoviči u gradu Botošani, bio je romantički pesnik, romanopisac i novinar i smatra se najutjecajnijim i najpoznatijim rumunjskim pjesnikom, kao i prvi moderni pjesnik u rumunj-skoj književnosti.

     Eminescu je bio aktivan član književnoga društva Junimea i radio kao urednik novina Vrijeme, službenih novina Konzervativne stranke između 1880.—1918. godine. Njegova poezija je prvi put objavljena kada je imao 16 godina, a sa 19 godina je otputovao u Beč na studije. Pjesnikovi rukopisi, koji sadrže 46 svezaka i oko 14 tisuća stranica, darovani su rumunjskoj akademiji 25. siječnja 1902.

    O datumu i mjestu njegovog rođenja dosta se raspravljalo tijekom vremena.

    U registru Junimee, Eminescu je napisao da je njegov datum rođenja 22. prosinca 1849. godine, dok u dokumentima iz gimnazije Černauci, koju je Eminescu pohađao, kao njegov rođendan se navodi 14. prosinca 1849. godine. Ipak, službeni datum rođenja prihvaća se 15. sijećnja 1850. Taj se datum pojavljuje u više izvora, uključujući spis krštenja iz crkve Uznesenja u Botosani; u ovom spisu datum rođenja bio je 15. siječnja 1850. godine, a datum krštenja bio je 21. istog mjeseca.

    Datum njegova rođenja potvrdila je pjes-nikova starija sestra, Agle Drogli.

    U 19. stoljeću Kraljevina Rumunjska obuhvatala je samo rumunjske kneževine Ţara Românească i Moldaviju. Basarabija je bila dio Ruskog carskog već od početka ovog stoljeća, dok su Transilvanija i Bukovina bile pod Austro-ugarskom vlašću već od kraja osamnaestog stoljeća. U ovom periodu, međutim, rumunsjke su kulturne i političke elite sanjale o objedinjavanju svih teritorija masovno naseljenih Rumunjima u jednu državu. Krajem devetnaestog stoljeća rođena je akcija nacionalnog ujedinjenja, koju su predvodili najprosvjetljeniji umovi Rumunjske tog razdoblja, na čelu s Eminescuom. Projekt se zvao “Velika Dacia” i tražilo se ujedinjenje svih rumunjskih pokrajina u istoj državi. On je, u tom kontekstu, zajedno s intelektualcima iz Rumunjske, ali i Banata, Transilvanije i Bukovine, 1882. godine osnovao iredentističku organizaciju “Karpati”. Pokret je brutalno ukinut 28. lipnja 1883. a Eminescu je uklonjen iz javnog života zatvaranjem u ludnicu.

     Projekt “Velika Dacia” ostvarit će se tek 1918. godine, trenutak koji Eminescu nije doživio.

Daniel Lucacela