Početak mjeseca lipnja obilježen je raznim raspravama o Trianonskom mirovnom ugovoru, od čijeg je potpisivanja prošlo stotinu godina.

     Prije ovog ugovora, granice su u ovom dijelu Europe izgledale drugačije.

     Prema Hrvatskoj enciklopediji, dostupnoj i na internetu, dana 4. VI. 1920. u dvorcu Veliki Trianon (u Francuskoj) potpisan je Trianonski mirovni ugovor između Madžarske s jedne strane i zemalja Antante s druge; ugovor se sastojao od 14 poglavlja i 364 članka u okviru Versailleskih mirovnih ugovora.

     Prvi dio tog ugovora sadržavao je stipulacije o Ligi naroda, a u posebnim sekcijama sadržani su uvjeti mira s Italijom, s Kraljevinom SHS, s Rumunjskom i s Čehoslovačkom. Trianonskim ugovorom Madžarska je Austriji ustupila Gradišće (Burgenland) bez Soprona, Rumunjskoj je ustupila Transilvaniju (Erdelj), Čehoslovačkoj Slovačku, a Kraljevini SHS zapadni Banat, Bačku, južnu Baranju te Međimurje i Prekmurje. Trianonskim su ugovorom Madžarskoj bile nametnute i ratne reparacije i drastično smanjenje vojske.

     O ovom ugovoru postoje različita mišljenja i tumačenja. Za neke je strane ugovor bio pobjeda, a za neke gubitak i nepravda. No to treba prepustiti stručnjacima i povjesničarima iz svih zemalja potpisnica. Mi samo htjeli podsjetiti naše čitatelje na iznimno važan diplomatski događaj koji se zbio prije stotinu godinu i koji je promijenio granice tih država. Svijet se mijenja, sve je u pokretu, a povijest je tu da ih zapisuje za buduće naraštaje. Kako kaže rumunjski povjesničar Adrian Cioroianu, povijest je najljepša priča. Stoga čitajmo i učimo iz povijesti da bismo mogli bolje razumjeti prošlost.

Maria Laţchici