Na veliki kršćanski blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koji se svake godine slavi 15. kolovoza, na dan kada milijuni vjernika diljem svijeta hodočaste u marijanska svetišta, stanovnici Karaševa, najstarijeg i najvećeg mjesta Hrvata u Rumunjskoj, proslavili su svoj tradicionalni kirvaj, jedan od najvećih u Karaš-severinskoj županiji.

     U zajedničkom mentalitetu mještana Karaševa, pored drugih značaja, kirvaj ima neobičnu draž i najvažniji je dan u godini jer je još od davnih vremena djevica Marija zagovornica na nebu za potrebe mještana sela na zemlji. Djevica Marija je zaštitnica drevnog Karaševa, karaševske župe i svi-ju nas, a štovanje Blažene djevice Marije zauzima posebno mjesto u pobožnosti našega naroda. Prelijepa mjesna crkva, izgrađena davne 1726. godine, posvećena je upravo uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo, a od najstarijih vremena karaševski vjernici iskazuju neizmjernu ljubav i odanost Majci Božjoj hodočašćem zahvalnosti u velika marijanska svetišta Mariju Radnu i Mariju Čiklovsku. Također, nakon što je 2007. godine temeljito preuređen, u-pravo u periodu velikih obljetnica Marijinih ukaza-nja, Karaševci organizirano hodočaste i mole zagovor nebeske Majke i u Marijanskom svetištu iz Karaševa.

     Središnji događaj karaševskog kirvaja uvijek je Sveta misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije jer blagdan Velike Gospe prema karaševskoj tradiciji okuplja najviše vjernika u crkvi. Kirvajski je dan smatran posebnim u Karaševu, molitve koje se na ovaj dan upućuju imaju poseban značaj, a vjernici za vrijeme Svete mise doživljavaju učvršćenje svoje vjere i nalaze utjehu u vjeri. Ove godine je Svetu misu u karaševskoj crkvi održao vlc. Petar Dobar, župnik klokotičke župe, dok je prigodnu propovijed održao vlč. Mikola Lauš, ravnatelj temišvarske biskupske kancelarije. “Neka nam današnji blagdan Uznesenja naše nebeske Majke dušom i tijelom u nebesku slavu bude pravi primjer da se isplati živjeti s vjerom i ljubavlju svakoga trenutka našega kršćanskog života. Neka uvijek znamo koji je naš cilj, koji je naš put prema vječnosti, put prema Ocu svemogućemu. Ako mi to znamo i ako se potrudimo u svakome trenutku našega života to učiniti, onda će i naš kršćanski život biti blagoslovljen, a naša će nas nebeska Majka čekati u punini radosti da zajedno s Njom i s anđelima hvalimo Sina Božjega”, naglasio je vlč. Lauš na kraju svoje propovijedi. Po izlasku s mise, svim okupljenima u centru mjesta obratili su se karaševski knez Petar Bogdan i predsjednik Zajedništva Hrvata Slobodan Gera, poručivši im da se uzdaju u Marijin zagovor ljubavi i vjere te provedu ovaj blagdan u zajedništvu, miru i blagostanju.

     Iako je proslava kirvaja gotovo nezamišljiva bez karaševskog danca, portanja i zdupature, zbog mjera uvedenih u borbi protiv širenja koronavirusa nije ove godine bilo organizirano tradicionalno pučko veselje u centru sela. Mjesto koje je prijašnjih godina bilo prepuno s ljudima željnih dobre zabave, bilo je u večernjim satima pusto, sumorno i tužno, nalik na neki osamljeni i napušteni prostor. Slično je ove godine bilo na svim kirvajima u karaševskim mjestima, a ukoliko se neko čudo ne dogodi u borbi protiv pandemije koronavirusa ista će sudbina pogoditi i preostale karaševske kirvaje.

     Podsjetimo, Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj inače tradicionalno pokriva troškove muzičkih formacija koje održavaju ugodnu atmosferu na svim kirvajima u karaševskim mjestrima jer je kirvaj dan radosti i veselja, a kirvajska igranka još jedna od prilika da se ponosno predstavi kultura i lje-pota nošnji karaševskih Hrvata.

Ivan Dobra