Nakon četiri godina u Zadru održane su druge po redu Hrvatske Svjetske Igre.

     Idok istinski treba istaknuti i pohvaliti prve Hrvatske Svjetske Igre 2006. godine u svim pogledima, unatoč velikom trudu ravnatelja Igara i sviju ostalih suradnika, ipak II. HSI ne mogu se ni blizu usporediti s fantastičnom organizacijom, uvjetima i atmosferom prvih Igara. Pisalo se i o ovim igrama u superlativima, ali bilo je i podosta nepravilnosti, neravnopravnosti kako u administrativnom smislu tako i u tehničkom. Jedan od ciljeva bio je uspješno ponoviti predhodne Igre, a po mogućnosti i nadmašiti. Drugi i najvažniji cilj pa na koncu i namje-na ovog projekta nisu bila samo natjecanja (između ostalog i to), nego prvenstveno povezivanje domo-vinske i iseljene Hrvatske, stvaranje prijateljstva i veza između država sudionica i domovine (ljudi, sportaši, povijest, tradicija, kultura, turizam, povratak u domovinu, očuvanje identiteta, more itd.) što se s rasštrkanim smještajem na više lokacija i nejadnakim uvjetima smještaja i prehrane, nažalost nije dogodilo, jer uvjeti nisu bili za sve delegacije isti. Pristrano suđenje domaćih sudaca i lagana favorizacija domaćih jakih momčadi pa i sudjelovanje dvije domaće momčadi u istoj sportskoj grani podižu pitanja u kojem smjeru prijateljstva vode igre, da li više prema pozitivnom prijateljstvu ili stvaranju lošem dojmu, otuđivanju, a nedaj Bože možda i raznom nezadovoljstvu. Sigurno je i jedan od razloga svemu tome i vrijeme recesije i krize pa čak i možda manjeg razumijevanja za iseljene Hrvate od strane domovine, u ovom kontekstu i boljoj financijskoj podršci. Biti Hrvatom u domovini ili izvan nje, kako je jedan moj prijatelj rekao, nema nikakve razlike, jer čovjek ne može sam birati što će biti, nego je ono što on jest i što mu rođenjem po krvlju pripada. Takvo je shvaćanje zdravo i višekorisno. No kako god bilo, igre su ipak održane, zastave 24. država sa 5. kontinenata i hrvatski barijaci su opet zavijorili. Počasnom otvorenju II. Hrvatskim Svjetskim Igrama posvjedočili su kanadska mi-nistrica hrvatskih korijena, gospođa Lynne Yelich, ministar vanjskih poslova RH, gosp. Gordan Jandroković, gosp. Josip Ante Šovulj, aktualni predsjednik Hrvatskog Svjetskog Kongresa i druge važne lićnosti i institucije iz različitih društvenih, političkih, vjerskih i sportskih slojeva. Ideja o začeću projekta pripada gospodinu Juri Striki, ravnatelju Igara, koga slobodno možemo smatrati Ocem Igara i čovjeka koji je uspio uvjeriti Hrvatski Svjetski Kongres i tadašnjeg predsjednika fra Šitu Ćorića, da je upravo njegov projekt vrlo značajan i vrijedan, koji jest poveznica i most, sviju sportaša hrvatskih korijena sa svih kontine-nata, s pradjedovinom - domovinom Hrvatskom i koji je realiziran već drugi puta zaredom.

     Sportske grane u kojem se delegacija Hrvata iz Rumunjske natjecala bile su nogomet, mali nogomet i stolni tenis. Delegaciju sačinjavali su najbolji sportaši hrvatskog podrijetla, s naših prostora iz Rumunjske. Dobrom pripremom bili smo na sudjelovanju Croolimpijade u Zadru, čak i ako nekolicina dobrih sportaša što zbog ozljeda, što zbog raznih studijskih i poslovnih prilika nisu mogli prisustvovati na Igrama. Pravila i sustav natjecanja svakog sporta koji je bio opisan u malenom vodiču od 17 stranica nije bio detaljno jasno definiran tako na primjer: igra se za finale ili 3 mjesto ali nije opisano kako. Primjer u malom nogometu bile su dvije skupine a u jednoj od tih skupina i Rumunjska koja je u trećoj utakmici sa Švicarskom izgubila 5-3, odmaravši neke glavne igraće, znajući da je prolaz osiguran u daljnji krug pobjedom protiv Italije s 5-3, i jake Hrvatske II s rezultatom 4-2 i prolaz u borbu za finale, te u slućaju poraza igra se za treće mjesto. Zbog takvog propusta Rumunjska igrala je za 3. mjesto direktno kao druga iz skupine s drugom iz II skupine tj. Nizozemskom gdje je izgubila u sjajnoj igri s 3-2 ponajviše zahvaljujući fantastičnom nizozemskom golmanu, obranivši hrpu stopostotnih šansi. Rezultati nogometa na travi: Hrvatska-Rumunjska 2-1 (nedosuđeno čisto igranje rukom nogometaša hrvatske reprezentacije u spriječavanju gola, izmišljeni crveni karton našem najboljem igraču, isti slični slučaj dogodio se i Švicarcima), Rumunjska-Austrija 6-0, Švicarska-Rumunjska 2-3. U grupi skupili smo kao druga momčad 6 bodova i zauzeli 2 poziciju, no kako su bile 3 skupine i samo prva iz svake skupine išla direktno u finale, druga najbolja plasirana iz tih skupina trebala je biti Rumunjska. Međutim, u nesportskoj igri u prvoj skupini između Crne Gore i Italije, pri rezultatu 5-1 Crna Gora nije htjela igrati i zabijati, kako bi, pretpostavljam po nekavom dogo-voru, Italija išla među prve 4 ekipe. Na snimci se vidi da je utakmica tragikomična, no i to se događa u sportu, nažalost. U stolnom tenisu dobrom igrom u jakim konkurencijama medalje su osvojili: do 35 godina pojedinačno Ćika (Cică) Mihai 3. mjesto, parovi Belča (Belcea) Ivan i Hacegan (Hategan) David 3. mjesto i Ćika Mihai i Brkić (BIH) 1. mjesto. Kod Veterana u parovima Gera Mikola i Vlasić Mihai 3. mjesto. Čestitke svim sportašima, posebno osvajačima medalja koji su se sportski i korektno borili! U nadi da će za 4 godine, sljedeće Igre biti uspješnije i bolje, želimo srdačan i lijep pozdrav svim Hrvatima u domovini i izvan nje, delegacijama sportaša, organizatorima i ravnatelju HSI-a Jure Strika, HSK, gradu i nadbiskupiji Zadarskoj, institucijama, ljudima volonterima, i svima onima koji su bili prisutni, omogućili ostvarenje ovog projekta i sudjelovali na Hrvatskim Svjetskim Igrama u Zadru 2010.

Slobodan Ghera