Nakon šoka koji su maturanti doživjeli u ljetnom roku pri polaganju mature, kada je prolaznost bila više negoli razočaravajuća, uslijedio je drugi šok.

     Naime, na jesenskom roku, prolaznost je bila, slobodno možemo reći – katastrofalna. Prema podacima Ministarstva obrazovanja a u skladu s informacijama Nacionalnog centra za evaluaciju i ispitivanje, postotak učenika koji su uspjeli položiti maturu u jesenskom roku je svega skromnih 16,80% (s 0,74% veći od postotka prije žalbi kada je postotak prolaznosti iznosio 16,06%). Od sveukupnog broja onih koji su došli polagati maturu u jesenskom roku, položilo ih je, na nacionalnoj razini, svega 19,5%. Prema ocjenama koje su učenici dobilli situacija izgleda ovako: - od sveukupnog broja od 18.600 učenika koji su položili maturu u jesenskom roku, prosjek ocjena od 6 do 6,99 - imalo je 15.310 kandidata, prosjek od 7 do 7,99 - 2.927 kandidata, prosjek od 8 do 8,99 - 353 kandidata, a prosjek od 9 do 9,99 - 10 kandidata.

     Nijedan učenik nije uspio dobiti najveću ocjenu, odnosnu čistu desetku.

     Podsjećamo naše čitatelje da u ljetnom roku, upisano je bilo na polaganje mature 212.000 kandidata, od kojih je na ispit došlo 205.000. Prije pisanja žalbi, zbog nezadovoljstva dobivenim ocjenama, položilo je maturu 90.765 kandidata ( znači 44,47%). Nakon rješavanja žalbi, postotak onih koji su položili bio je 45,72%, znači s 1,25% više.

      Iako se o ovoj temi tjednima raspravljalo, ipak moramo ponovo skrenuti pozornost na nekoliko neizbježnih bolnih činjenica. Naime, s jedne strane dobro je što se to konačno dogodilo, odnosno jednom se trebalo već to dogoditi, jer svi znamo kakvo je školstvo i u kojem stanju. I ono je ujedno opomena sljedećim apsolventima srednjih škola da bez temeljitog i konstantnog učenja nema stjecanja diplome. Valjda će se na taj način stati na kraj brzom postupku stjecanja diploma, što onih od mature što drugih, fakultetskih. Jer baš zbog nesretnog lakog stjecanja diploma, zadnjeg smo desetljeća bili svjedoci nagle „intelektualizacije” stanovništva, maturiralo se lako, a još lakše dobivala se diploma fakulteta. No, što s tim diplomama? Da li je netko tko je „diplomirao” na mnogobrojnim dopisnim fakultetima uspio raditi u velikim kompanijama, proći na teškim intervjuima za zapošljavanje? Jasno, čast iznimkama kojih uvijek i svugdje ima, no ostali bilo da su tu diplomu spremili u policu ili su se pak uspjeli zaposliti preko veza i poznanstava i tako nastavljali dobro uhodani začarani krug i poslovicu da za sve treba novac i poznanstvo. A gdje je tu produktivnost, efikasnost i sve ostalo potrebno za napredak društva i općenito stanovništva?

     Vratimo se rezultatima mature koji su vjeran odraz društva. Jer su ti rezultati i rezultati društva samog, znači prolaznost nije ni pedeset posto.

     Mislimo da je ovo dobra lekcija za budućnost. Nema rezultata bez rada, nema diploma bez učenja. Stoga svim učenicima koji ovih dana kreću u školu, što osnovnu što srednju: da se ne bi dogodilo i vama ono što se ovim maturantima dogodilo, dobro zagrijte stolicu, otvorite stare dobre knjige, jer nije dovoljan Facebook, Twwitter itd. Tu je došlo do kratkog spoja. Prije znanja i priznanja je učenje. A učenje je proces koji traje više godina. Ono se ne događa preko noći i ne kupuje se novcem.

Maria Laţchici