Nakon prebrojavanja glasova u biračkim mjestima iz Karaševa, Nermiđa i Jabalča, profesor Milja Radan, predsjednik Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj, postao je novi knez karaševske općine.

     10.06.2012. godine, karaševski elektorat je imao priliku, između ostalog, izraziti svoje opcije za izbor kneza karaševske općine i za izbor konsilijera u karaševskom mjesnom vijeću. Veoma visoki odaziv karaševskog elektorata na ovogodišnje mjesne izbore, pogotovo kad imamo u obziru da se dobar dio Karaševaka nalazi na radu u inozemstvu, pokazao je da karaševskim biračima nije svejedno kad je riječ o tome tko će im biti knez u sljedećem mandatu ili tko će ih predstavljati u karaševskom mjesnom vijeću. Ukoliko je odaziv na izbore za Europski parlament iz 07.06.2009. godine bio veoma nizak u karaševskoj općini (u Karaševu je tada zabilježen postotak od samo 13%), ovaj put je čak 48,54% birača pristupilo biračkim mjestima u karaševskoj općini i dalo svoj glas nekome od kandidata.

     Na nedavno održanim mjes-nim izborima u Karaševu, Nermiđu i Jabalču kandidat Zajedništva Hrvata, prof. Milja Radan je uspješno prošao i kroz četvrto sito, dobivši 426 glasova birača, s 13 više od Petra Bogdana, drugoplasiranog kandidata. Što se tiče ostalih kandidata za funkciju kneza u karaševskoj općini, za Petra Neagula orijentiralo se 239 birača, za Ðurđa Žigmula 78, a za Petra Franu 34 birača.

Izbor kandidata Zajedništva Hrvata za funkciju kneza karaševske općine predstavlja još jednu potvrdu kompaktnosti karaševske zajednice, koja djeluje ujedinjeno kada je najpotrebnije, ali je ujedno i još jedno veliko priznanje prof. Radanu, čovjeku čiji je život obilježen brojnim postignućima na svim poljima gdje  je djelovao. Oduvijek u službi karaševske zajednice, najprije kao profesor i ravnatelj karaševske škole, a zatim kao karaševski knez, predsjednik Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj i zastupnik u Rumunjskom parlamentu, novoizabrani karaševski knez posjeduje sposobnosti da u novom mandatu ispuni očekivanja ne samo svog standardnog elektorata i korpusa najpretencioznijih birača, nego i grupice opozanata i kontestatara, koju Profesor, kao inače svaki čovjek velik, ima. Uostalom, prof. Radan nije od 1990. godine naovamo izgubio nijednom kao kandidat na izborima, bilo da se radi o mjesnim, parlamentarnim ili pak biranjima za funkciju predsjednika Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj.

     Ne treba zaboraviti da je sada Profesor kandidirao za kneza karaševske općine iz funkcije zastupnika u Rumunjskom parlamentu, a to znači da je odustao od ugodnog mjesta visokog političkog uglednika za rad u neposrednoj sredini svojih ljudi. Svakodnevni susreti i razgovori s običnim ljudima predstavljaju prof. Radanu poticaj i usmjerenje kako se i zašto boriti na političkoj sceni.

     Još jedan primjer kompaktnosti naše zajednice je i pobjeda Zajedništva Hrvata na mjesnim izborima u karaševskoj općini. Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj je osvojio najveći broj glasova na lokalnim izborima u Karaševu, Nermiđu i Jabalču (341), unatoč činjenici da su neke stranke bile glamurozno promovirane od nekih ričičkih visokih političkih uglednika. Iza Zajedništva Hrvata slijedila je PNL stranka (316 glasova), zatim PDL stranka (259 glasova), PP-DD stranka (89 glasova), PSD stranka (87 glasova) itd.

Ivan Dobra